U Srbiji je na snazi jasan zakonski okvir koji obavezuje poslodavce da uključe osobe sa invaliditetom u radni odnos – u suprotnom, suočavaju se sa ozbiljnim finansijskim obavezama koje na godišnjem nivou mogu dostići i milion dinara.
Koliko iznosi kazna i ko je plaća
Prema podacima Republički zavod za statistiku, prosječna bruto plata u Srbiji trenutno iznosi oko 160.067 dinara. To znači da poslodavci koji imaju više od 20 zaposlenih, a ne ispune zakonsku obavezu zapošljavanja osoba sa invaliditetom, mjesečno uplaćuju oko 80.033 dinara po osobi.
Na godišnjem nivou, ovaj iznos dostiže skoro milion dinara, a dodatno raste u zavisnosti od broja zaposlenih i nepopunjenih mjesta.
Zakon koji ne ostavlja prostor za izbjegavanje
Obaveze su jasno definisane kroz Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom.
- Poslodavci sa 20 do 49 zaposlenih moraju zaposliti najmanje jednu osobu sa invaliditetom
- Oni sa više od 50 zaposlenih najmanje dvije
- Na svakih narednih 50 zaposlenih dodaje se još po jedna osoba
Ukoliko se ova obaveza ne ispuni, poslodavac je dužan da za svako nepopunjeno mjesto plaća polovinu prosječne bruto zarade u državni fond.
Postoji i alternativa – ali mnogi je ne koriste
Veliki broj kompanija nije upoznat sa mogućnošću da izbjegne ove troškove kroz poslovnu saradnju sa specijalizovanim preduzećima.
Kako objašnjava Predrag Bubalo, direktor firme SDPS iz Beograda, poslodavci mogu zaključiti ugovor o poslovno-tehničkoj saradnji sa preduzećima za profesionalnu rehabilitaciju.
“Kupovinom proizvoda ili usluga u vrijednosti od oko 20 prosječnih zarada (oko 3,2 miliona dinara), poslodavac se oslobađa obaveze zapošljavanja jedne osobe sa invaliditetom na period od 12 mjeseci,” istakao je Bubalo.
Zašto neki poslodavci ipak plaćaju kazne
U određenim sektorima, poput građevine, zapošljavanje osoba sa invaliditetom može biti otežano zbog prirode posla i radnih uslova. Ipak, zakon ne pravi izuzetke – obaveza ili plaćanje ostaje.
Zbog toga mnoge firme biraju da plaćaju tzv. “penale”, iako bi sredstva mogla biti usmjerena u razvoj poslovanja ili kroz saradnju sa inkluzivnim preduzećima.
Inkluzija kao poslovna prilika
Preduzeća poput SDPS-a, u kojima značajan procenat zaposlenih čine osobe sa invaliditetom, nude širok spektar proizvoda i usluga – od kancelarijskog materijala do zaštitne opreme i štampe.
Na taj način, poslodavci ne samo da ispunjavaju zakonske obaveze, već doprinose i većoj društvenoj uključenosti i razvoju održivog poslovanja.