Prestanak pušenja već decenijama važi za jednu od najboljih odluka koju čovjek može donijeti za svoje zdravlje. Brojna istraživanja potvrđuju da ostavljanje cigareta smanjuje rizik od srčanih oboljenja, moždanog udara, raka pluća i mnogih drugih ozbiljnih bolesti. Međutim, novo veliko istraživanje donosi zanimljivo otkriće koje pokazuje da koristi prestanka pušenja za zdravlje mozga mogu biti umanjene ukoliko nakon toga dođe do značajnog povećanja tjelesne težine.
Naučnici su analizirali dugogodišnje zdravstvene podatke hiljada ljudi i ustanovili da bivši pušači imaju znatno manji rizik od razvoja demencije u odnosu na osobe koje i dalje puše. Ipak, ključnu ulogu u tome igra kontrola tjelesne težine nakon prestanka ove štetne navike.
Pušenje i zdravlje mozga
Iako se pušenje najčešće povezuje sa bolestima pluća i srca, stručnjaci već godinama upozoravaju da ono negativno utiče i na mozak. Toksične supstance iz cigareta mogu oštetiti krvne sudove, smanjiti dotok kiseonika u mozak i povećati rizik od kognitivnog propadanja.
Prema pojedinim procjenama, pušenje može povećati vjerovatnoću razvoja demencije za čak 30 do 50 odsto. Zbog toga ljekari širom svijeta insistiraju na prestanku pušenja kao jednom od najvažnijih koraka za očuvanje mentalnog i fizičkog zdravlja.
Nova studija pokazala je da osobe koje ostave cigarete mogu značajno smanjiti ovaj rizik, ali samo pod određenim uslovima.
Šta se događa nakon prestanka pušenja?
Mnogi bivši pušači suočavaju se sa povećanjem tjelesne težine nakon što ostave cigarete. Razlog za to može biti sporiji metabolizam, pojačan apetit ili zamjena navike pušenja češćim konzumiranjem hrane.
Većina ljudi nakon prestanka pušenja dobije nekoliko kilograma, što se smatra relativno uobičajenim i očekivanim. Međutim, kod dijela bivših pušača povećanje težine može biti mnogo izraženije.
Istraživači su upravo na tom pitanju pronašli važnu vezu između debljanja i zdravlja mozga.
Rezultati velikog istraživanja
Studija objavljena u uglednom naučnom časopisu „Neurology“ obuhvatila je više od 32.000 penzionera u Sjedinjenim Američkim Državama koji na početku istraživanja nisu imali dijagnostikovanu demenciju.
Prosječna starost učesnika bila je oko 60 godina, a njihovo zdravstveno stanje praćeno je tokom čak 25 godina. Svake dvije godine ispitanici su davali informacije o svom pušačkom statusu i promjenama tjelesne težine.
Tokom perioda praćenja zabilježeno je gotovo 6.000 slučajeva demencije, što je istraživačima omogućilo detaljnu analizu povezanosti životnih navika i zdravlja mozga.
Rezultati su pokazali da su osobe koje su prestale pušiti imale 16 odsto manji rizik od razvoja demencije u poređenju sa aktivnim pušačima. Ljudi koji nikada nisu pušili imali su čak 25 odsto manji rizik.
Uloga tjelesne težine
Najzanimljiviji dio istraživanja odnosi se na promjene tjelesne težine nakon prestanka pušenja.
Kod bivših pušača koji nisu dobili na težini ili su se ugojili manje od pet kilograma tokom prve dvije godine nakon prestanka pušenja, koristi za zdravlje mozga bile su posebno izražene.
Njihovi rezultati na testovima kognitivnih sposobnosti pokazali su sporije propadanje pamćenja, pažnje i drugih mentalnih funkcija u poređenju sa aktivnim pušačima.
S druge strane, kod osoba koje su dobile više od deset kilograma nakon prestanka pušenja, povezanost između ostavljanja cigareta i manjeg rizika od demencije više nije bila statistički značajna.
Drugim riječima, značajno povećanje tjelesne težine moglo bi poništiti dio koristi koje prestanak pušenja donosi mozgu.
Debljanje nije razlog za nastavak pušenja
Stručnjaci naglašavaju da se rezultati ove studije nikako ne smiju tumačiti kao razlog za nastavak pušenja.
Pušenje ostaje jedan od vodećih uzroka brojnih teških bolesti i prerane smrti širom svijeta. Čak i ako određeni broj ljudi nakon prestanka pušenja dobije na težini, ukupne zdravstvene koristi ostavljanja cigareta i dalje su ogromne.
Međutim, istraživanje ukazuje na potrebu da se bivšim pušačima pruži dodatna podrška kako bi održali zdravu tjelesnu težinu i tako maksimalno iskoristili prednosti koje prestanak pušenja donosi.
Zašto se ljudi debljaju nakon prestanka pušenja?
Nikotin utiče na metabolizam i apetit. Kada osoba prestane pušiti, organizam prolazi kroz niz promjena koje mogu dovesti do povećanja tjelesne težine.
Mnogi bivši pušači prijavljuju pojačan osjećaj gladi, dok se kod nekih javlja potreba da cigaretu zamijene grickalicama ili slatkišima. Takođe, hrana nakon prestanka pušenja često ima intenzivniji ukus i miris, što može dodatno povećati unos kalorija.
Zbog toga stručnjaci preporučuju uravnoteženu ishranu, redovnu fizičku aktivnost i postepeno usvajanje zdravih životnih navika odmah nakon prestanka pušenja.
Šta poručuju naučnici?
Vodeći autor istraživanja Hui Chen sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Zhejiang istakao je da je prestanak pušenja i dalje jedan od najvažnijih koraka za očuvanje zdravlja mozga.
Prema njegovim riječima, ljudi često brinu zbog mogućeg debljanja nakon ostavljanja cigareta, ali rezultati pokazuju da se koristi za mozak mogu sačuvati ukoliko se vodi računa o tjelesnoj težini.
Naučnici smatraju da bi buduće zdravstvene kampanje trebalo da naglašavaju ne samo važnost prestanka pušenja, već i značaj održavanja zdrave tjelesne mase nakon toga.
Važna poruka za budućnost
Iako ova studija ne može definitivno dokazati uzročno-posljedičnu vezu između debljanja i demencije, njeni rezultati otvaraju važna pitanja o tome kako različiti faktori životnog stila utiču na zdravlje mozga u starijoj dobi.
Ostavljanje cigareta ostaje jedna od najboljih odluka za dugoročno zdravlje. Ipak, stručnjaci savjetuju da se nakon prestanka pušenja posebna pažnja posveti ishrani, fizičkoj aktivnosti i kontroli tjelesne težine.
Na taj način moguće je ne samo zaštititi srce i pluća, već i sačuvati mentalne sposobnosti i smanjiti rizik od demencije tokom godina koje dolaze.