Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je da novi paket ekonomskih mjera ima za cilj smanjenje inflatornih pritisaka, očuvanje socijalne ravnoteže i uspostavljanje pravednijeg sistema oporezivanja. Kako je rekao u razgovoru za RTL Danas, Vlada je pažljivo pripremila mjere koje bi trebalo da utiču na usporavanje rasta cijena, ali i da zaštite građane sa manjim primanjima.
Na sjednici Vlade predstavljen je opsežan paket koji uključuje oporezivanje prekomjernih bruto marži, izmjene u sistemu oporezivanja paušalnih obrta, povećanje paušala za kratkoročni turistički najam, kao i ukidanje poreza na dohodak za penzionere od naredne godine.
Plenković tvrdi da se sve mjere temelje na principima solidarnosti i pravednosti te da država želi da reaguje tamo gdje smatra da postoje najveći inflatorni pritisci.
„Cilj je da se malo primiri hrvatska ekonomija i da građanima sa manjim prihodima život bude lakši i podnošljiviji“, poručio je hrvatski premijer.
Naglasio je da će država nastaviti da kontroliše javnu potrošnju, ali bez ukidanja postojećih prava zaposlenima u javnom sektoru i bez smanjenja prava penzionera. Istovremeno, niz poreskih promjena trebalo bi da stupi na snagu od 1. januara naredne godine.
Hrvatska već 20 kvartala bilježi rast ekonomije
Plenković je istakao da hrvatska ekonomija raste već 20 kvartala zaredom i podsjetio na period kada je Hrvatska, kako kaže, bila u ozbiljnim ekonomskim problemima.
Prema njegovim riječima, na početku njegovog prvog mandata država je bila pod procedurom makroekonomskih neravnoteža, sa visokim deficitom i lošim kreditnim rejtingom.
Danas, tvrdi premijer, situacija izgleda potpuno drugačije.
„Ozbiljna ekonomska politika i odgovorno upravljanje javnim finansijama doveli su do toga da Hrvatska danas ima 1,76 miliona zaposlenih, dok je broj nezaposlenih pao na oko 61 hiljadu“, rekao je Plenković.
Podsjetio je i da je prosječna plata od 2016. godine gotovo udvostručena i sada iznosi 1.555 eura, dok je medijalna plata 1.317 eura. Minimalna bruto plata trenutno iznosi 1.050 eura.
Kao dodatne uspjehe naveo je ulazak Hrvatske u Schengen i eurozonu, kao i činjenicu da je zemlja pred ulaskom u OECD.
Inflacija ostaje najveći problem
Iako tvrdi da je ekonomska slika Hrvatske danas mnogo stabilnija nego ranije, Plenković priznaje da inflacija ostaje glavni izazov.
„Jedina tema koja nam je ostala jesu inflatorni pritisci“, rekao je premijer.
Dodao je da inflacija nije problem samo Hrvatske, već cijele Evrope i svijeta, te da na nju utiču globalne okolnosti, ratovi i poremećaji na tržištu.
Prema njegovim riječima, hrvatska ekonomija je u prvom kvartalu 2026. godine rasla 2,2 posto na godišnjem nivou, što je više nego duplo bolje od prosjeka Evropske unije i eurozone.
„To pokazuje da Hrvatska raste brže od većine evropskih zemalja“, poručio je Plenković.
Istakao je i da je rat na Bliskom istoku već počeo da utiče na ekonomska kretanja i da je zbog toga rast nešto sporiji nego što se očekivalo, ali da je i dalje pozitivan.
Povećanje plata i rast cijena
Na pitanje da li je upravo Vlada povećanjem plata u državnom i javnom sektoru dodatno podstakla inflaciju, Plenković je rekao da je cilj bio približavanje životnog standarda Hrvatske evropskom prosjeku.
Kako tvrdi, realni rast plata iznosi čak 49 posto, ali je priznao da dio građana i dalje teško podnosi rast troškova života.
Zbog toga Vlada planira poseban porez koji će biti usmjeren prema kompanijama koje ostvaruju izrazito visoke profitne marže.
„Ako neko ima 50 posto veću profitnu maržu nego ranije, onda ekonomski gledano nešto nije u redu“, izjavio je Plenković.
Objasnio je da se novi porez neće odnositi na male i mikro preduzetnike, niti na kompanije koje više od polovine proizvoda izvoze van zemlje.
Prema planu Vlade, porez bi se odnosio na firme čija profitna marža u 2026. godini bude najmanje 15 posto viša od prosjeka iz prethodne tri godine.
Promjene za paušalne obrtnike
Poseban dio novih mjera odnosi se na tzv. paušalne obrtnike, odnosno osobe koje posluju kroz povoljniji sistem oporezivanja.
Plenković smatra da su takvi obrtnici godinama imali znatno bolji poreski tretman od zaposlenih koji redovno plaćaju sve doprinose i poreze.
„Ne želimo nikoga ugroziti, samo želimo malo više ravnoteže i pravednosti“, rekao je.
Podsjetio je da je prije deset godina Hrvatska imala oko 300 hiljada nezaposlenih i svega 25 hiljada ljudi koji su se bavili samostalnim djelatnostima, dok ih danas ima više od 100 hiljada.
Prema njegovim riječima, država je godinama podsticala razvoj obrta i samozapošljavanja, ali sada smatra da je vrijeme za određene korekcije.
Veći paušali za privatni smještaj
Nove mjere odnose se i na iznajmljivače u turizmu.
Donji prag godišnjeg paušala po krevetu povećava se sa 70 na 100 eura u jednoj kategoriji, dok će u drugoj rasti sa 100 na 150 eura.
Plenković tvrdi da su ta povećanja simbolična i da neće ozbiljno pogoditi iznajmljivače.
„To je minimalna nova donja granica i nikome se neće desiti ništa dramatično“, rekao je.
Dodao je da država ne želi da uništi privatni smještaj, već da uvede određeni balans između različitih sektora ekonomije.
Ukidanje poreza na penzije
Jedna od mjera koja je izazvala najviše pažnje jeste ukidanje poreza na dohodak za penzionere od naredne godine.
Prema procjenama Vlade, ta odluka obuhvatiće oko 580 hiljada penzionera kojima će ukupno ostati oko 180 miliona eura više na raspolaganju.
Plenković smatra da je riječ o važnoj socijalnoj mjeri koja bi trebalo da olakša život starijim građanima.
Govorio i o Žigmanu i Sopti
Premijer se tokom intervjua osvrnuo i na imenovanje Ante Žigmana za novog guvernera Hrvatske narodne banke.
Na pitanje da li je problematično što je Žigmanova supruga ministarka u Vladi, Plenković je rekao da u tome ne vidi ništa sporno.
„On je stručnjak za monetarnu politiku i ima sve kvalifikacije za tu funkciju“, izjavio je.
Dodao je da Žigman nije član HDZ-a i da ima podršku svih partnera u vladajućoj koaliciji.
Govoreći o Davidu Sopti, koji bi trebalo da uđe u upravu ACI-ja nakon ostavke u Jadroliniji poslije tragedije na brodu Lastovo, Plenković je rekao da protiv njega ne postoji nikakva krivična odgovornost.
„Državno odvjetništvo nema ništa zbog čega bi teretilo gospodina Soptu“, poručio je hrvatski premijer.
Naglasio je da je riječ o čovjeku koji ima iskustvo u upravljanju velikim kompanijama i da zbog toga ima pravo da nastavi profesionalnu karijeru.