Odluka o tome da li su tajno snimljeni razgovori predsjednice Vrhovnog suda Hrvatske Mirte Matić zakonit dokaz ili ozbiljan propust istražnih organa pretvorila se u jedan od najosjetljivijih pravosudnih slučajeva posljednjih godina.
Nakon što je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu iz spisa predmeta protiv bivšeg MUP-ovog obavještajca Damira Ostermana i ostalih optuženih izdvojilo veliki broj dokaza kao nezakonite, USKOK je podnio žalbu tvrdeći da je odluka pogrešna i pravno neutemeljena.
U središtu spora nalaze se razgovori aktualne predsjednice Vrhovnog suda Mirte Matić, koji su snimljeni tokom tajnih mjera nadzora. Sud smatra da je prisluškivanje bilo nezakonito, dok tužiteljstvo tvrdi da su istražitelji postupali u skladu sa zakonom i da su upravo ti razgovori otkrili moguće novo krivično djelo.
Slučaj je izazvao veliku pažnju javnosti jer se radi o najvišoj pravosudnoj funkciji u državi, a odluka koja će biti donesena mogla bi imati značajan uticaj na buduće istrage i korištenje tajnih mjera u Hrvatskoj.
Kako je sve počelo?
Predmet datira još iz 2019. godine, kada su istražitelji provodili posebne dokazne radnje protiv Tome Ricova. Za telefonski broj koji je bio pod nadzorom postojao je nalog sudije istrage, a istražitelji su vjerovali da ga koristi upravo Ricov.
Međutim, tokom nadzora pokazalo se da sporni broj zapravo koristi njegova bivša supruga Mirta Matić, koja je tada bila sutkinja Visokog trgovačkog suda.
Upravo ta činjenica postala je ključna tačka sukoba između suda i USKOK-a.
Prema stavu optužnog vijeća, policija i tužiteljstvo morali su odmah prekinuti nadzor kada su shvatili da broj ne koristi osoba navedena u nalogu. Budući da to nije učinjeno, sud smatra da su svi kasnije prikupljeni dokazi kompromitirani.
Šta tvrdi USKOK?
USKOK u žalbi iznosi potpuno drugačiji pogled na slučaj.
Prema njihovim navodima, nadzor nije bio nezakonit jer je postojao važeći sudski nalog za praćenje konkretnog telefonskog broja. Tužitelji tvrde da istražitelji nisu mogli odmah znati da broj koristi druga osoba te da je to postalo jasno tek nakon detaljne analize razgovora.
U žalbi se navodi da su tek 9. i 10. decembra 2019. godine istražitelji zaključili da broj koristi Mirta Matić, nakon što su analizirali kontakte i sadržaj komunikacije.
Kako tvrdi USKOK, Matić je sa tog broja razgovarala sa osobama blisko povezanim s Tomom Ricovom, uključujući članove porodice i zajedničke prijatelje.
Tužiteljstvo smatra da je upravo sadržaj tih razgovora bio razlog zbog kojeg je bilo neophodno nastaviti istragu.
Razgovori koji su izazvali pažnju istražitelja
Prema navodima iz žalbe, Mirta Matić je tokom razgovora dobijala informacije od osobe koju je oslovljavala imenom „Dinko“.
USKOK tvrdi da je iz tih razgovora proizlazilo kako je bila upoznata s činjenicom da se provode posebne dokazne radnje protiv određenih osoba, uključujući i Tomu Ricova.
Još ozbiljnijom smatra se tvrdnja da je raspolagala detaljima koji, prema mišljenju tužiteljstva, nisu mogli biti poznati običnim građanima.
U žalbi se navodi da su informacije uključivale podatke o samom provođenju tajnih mjera, kao i pojedinosti koje su mogle biti dostupne samo službenim osobama uključenim u istragu.
USKOK smatra da takva komunikacija nije predstavljala običan privatni razgovor, već potencijalni dokaz da su povjerljive informacije iz istrage procurile iz sistema.
Upravo zbog toga tužitelji tvrde da su istražitelji imali osnovanu sumnju da se radi o mogućem novom krivičnom djelu.
Kada je otkriven identitet korisnika broja?
Jedno od ključnih pitanja u ovom predmetu jeste trenutak kada su istražitelji utvrdili da broj ne koristi Tomo Ricov.
Sud smatra da je to bilo jasno već 8. decembra 2019. godine.
USKOK, međutim, insistira da takav zaključak nije mogao biti donesen tako rano.
Prema njihovim navodima, tek analiza razgovora tokom naredna dva dana omogućila je istražiteljima da sa sigurnošću utvrde ko koristi sporni broj.
Tužiteljstvo dodatno naglašava da je već 12. decembra iste godine pribavljeno novo sudsko odobrenje za prisluškivanje Mirte Matić, što, prema njihovom mišljenju, potvrđuje da su istražitelji postupali zakonito i u skladu s procedurama.
Spor oko zakonitosti dokaza
Županijski sud smatra da su svi dokazi koji proizlaze iz spornog nadzora nezakoniti i da ih treba izdvojiti iz predmeta.
Takav stav doveo je do uklanjanja velikog broja materijala iz spisa.
USKOK smatra da je odluka preširoka i da nije dovoljno obrazložena.
U žalbi se navodi da sud nije precizno objasnio zašto je svaki pojedini dokaz proglašen nezakonitim niti je napravio jasnu razliku između različitih kategorija dokaza.
Posebno se osporava zaključak prema kojem bi svi kasnije pribavljeni dokazi automatski predstavljali takozvane „plodove otrovne voćke“.
Prema stavu tužiteljstva, brojni dokazi potiču iz potpuno nezavisnih izvora i ne mogu biti povezani sa spornim prisluškivanjem.
Sky ECC i međunarodna saradnja
USKOK u žalbi posebno ističe da dio dokaza nije prikupljen putem nadzora telefonskih razgovora.
Riječ je o podacima dobijenim iz komunikacijske platforme Sky ECC, kao i informacijama koje su hrvatskim vlastima dostavljene putem evropskih istražnih naloga.
Ti podaci pribavljeni su kroz međunarodnu saradnju sa francuskim pravosudnim organima i predstavljaju zaseban dokazni materijal.
Zbog toga tužiteljstvo smatra da ih nije moguće automatski proglasiti nezakonitim samo zato što se dio predmeta odnosi na sporni telefonski nadzor.
Prema njihovom mišljenju, radi se o dokazima koji imaju potpuno drugačije porijeklo i zasebnu pravnu osnovu.
Šta slijedi dalje?
O cijelom slučaju sada će odlučivati Visoki kazneni sud Hrvatske.
Njegova odluka mogla bi imati dalekosežne posljedice ne samo za ovaj predmet već i za buduću praksu primjene tajnih istražnih mjera.
Ukoliko prihvati argumente USKOK-a, sporni dokazi mogli bi biti vraćeni u spis i korišteni tokom postupka protiv optuženih.
S druge strane, ako potvrdi odluku Županijskog suda, značajan dio dokaznog materijala ostat će trajno izdvojen, što bi moglo ozbiljno uticati na nastavak procesa.
Slučaj je već sada prerastao granice jednog krivičnog postupka i otvorio raspravu o tome gdje završavaju ovlasti istražnih organa, a gdje počinje zaštita prava građana.
Dok pravna bitka traje, jedno je sigurno – odluka višeg suda biće pažljivo praćena kako u pravosudnim krugovima, tako i u široj javnosti.