Politička scena Bosne i Hercegovine ponovo se našla u centru pažnje nakon izjava srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, koja je ocijenila da pitanje izbora novog visokog predstavnika nije sukob između pojedinačnih kandidata, već mnogo dublji sukob između dva potpuno različita koncepta budućnosti Bosne i Hercegovine.
Prema njenim riječima, rasprava koja se trenutno vodi prevazilazi pitanje imena osobe koja bi mogla preuzeti funkciju visokog predstavnika, jer se zapravo radi o tome da li će Bosna i Hercegovina nastaviti da funkcioniše pod snažnim uticajem međunarodnih institucija ili će domaći politički akteri konačno preuzeti punu odgovornost za procese i odluke koje oblikuju budućnost zemlje.
Cvijanović smatra da su se nakon tri decenije različitih političkih eksperimenata pojavile nove okolnosti koje otvaraju prostor za drugačiji pristup rješavanju problema u BiH.
Domaći dijalog ili nastavak međunarodnog nadzora?
Govoreći o aktuelnoj situaciji, Cvijanović je naglasila da ne vidi cijelu priču kao sukob između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Umjesto toga, smatra da je riječ o konceptualnoj razlici u pristupu Bosni i Hercegovini.
Prema njenim riječima, pojedini međunarodni akteri sve više zagovaraju model u kojem bi domaći političari, izabrani kroz demokratske procese, morali sami donositi odluke i preuzimati odgovornost za posljedice tih odluka.
Takav pristup, kako navodi, podrazumijeva veći stepen političke samostalnosti i manje oslanjanje na intervencije međunarodnih predstavnika.
S druge strane, postoje politički krugovi koji smatraju da Bosna i Hercegovina još uvijek nije spremna da funkcioniše bez snažnog međunarodnog nadzora i mehanizama koji su godinama korišteni za rješavanje političkih sporova.
Upravo zbog toga pitanje visokog predstavnika ostaje jedna od najosjetljivijih tema u političkom životu zemlje.
Legitimitet novog visokog predstavnika pod znakom pitanja
Cvijanović je izrazila sumnju da bi eventualni novi visoki predstavnik mogao imati puni legitimitet ukoliko bude imenovan na način koji izaziva političke polemike.
Prema njenom mišljenju, budućnost Bosne i Hercegovine treba da bude zasnovana na većoj ulozi domaćih institucija, a ne na stalnom oslanjanju na međunarodne mehanizme.
Ona smatra da bi osoba koja bude izabrana na tu funkciju trebalo da doprinese postepenom prenosu odgovornosti na domaće političke strukture.
U tom kontekstu naglasila je da očekuje smanjenje uticaja takozvanih bonskih ovlaštenja, koja su tokom prethodnih godina često bila predmet političkih sporova i različitih tumačenja.
Prema njenim riječima, Bosna i Hercegovina bi trebalo da se priprema za period u kojem neće postojati potreba za snažnim intervencijama međunarodnih predstavnika.
„BiH se nalazi između dva puta“
Cvijanović smatra da se Bosna i Hercegovina danas nalazi na svojevrsnoj političkoj raskrsnici.
Kako navodi, jedan koncept podrazumijeva jačanje domaćih institucija, političkog dijaloga i odgovornosti izabranih predstavnika.
Drugi koncept, prema njenom mišljenju, podrazumijeva nastavak dosadašnje prakse u kojoj se ključni politički procesi često oslanjaju na spoljne faktore.
Upravo zbog toga tvrdi da se ne vodi borba između pojedinaca, već između dvije potpuno različite vizije razvoja države.
Prema njenim riječima, budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od toga da li će domaći političari pronaći način da međusobno razgovaraju i postižu dogovore bez oslanjanja na spoljne intervencije.
Kritike upućene političkim protivnicima
Tokom razgovora Cvijanović se osvrnula i na izjave pojedinih političkih predstavnika iz Federacije BiH.
Posebno je kritikovala stavove koji podrazumijevaju mogućnost ponovnog korištenja bonskih ovlaštenja u slučaju da domaći političari ne uspiju postići dogovor.
Ona smatra da takav pristup predstavlja pokazatelj nedostatka političke spremnosti za dijalog.
Prema njenim riječima, politički predstavnici ne bi trebalo da očekuju rješenja od međunarodnih institucija kada postoje demokratski izabrani organi koji imaju mandat da odlučuju o najvažnijim pitanjima.
Cvijanović ističe da se politički problemi mogu rješavati isključivo razgovorom i kompromisom, a ne nametanjem odluka.
Da li je era nametnutih odluka završena?
Jedna od ključnih poruka koje je poslala odnosi se upravo na pitanje nametanja političkih odluka.
Cvijanović smatra da je vrijeme takve prakse prošlo i da Bosna i Hercegovina mora pronaći model funkcionisanja zasnovan na unutrašnjem dogovoru.
Prema njenim riječima, ukoliko bi se nastavilo sa starim metodama političkog djelovanja, zemlja bi se suočila sa dodatnim podjelama i novim krizama.
Ona vjeruje da dugoročna stabilnost može biti postignuta samo kroz dogovor domaćih političkih aktera, bez obzira na njihove međusobne razlike.
Takav pristup, smatra ona, predstavlja jedini održiv put za budućnost Bosne i Hercegovine.
Dijalog kao ključ rješenja
Govoreći o odnosima među političkim predstavnicima, Cvijanović je istakla da je spremna razgovarati sa svim političkim akterima.
Naglasila je da je dijalog neophodan kako bi se prevazišli brojni izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
Međutim, tvrdi da često nailazi na odbijanje razgovora od strane političkih predstavnika iz Federacije BiH.
Prema njenom mišljenju, upravo nedostatak komunikacije predstavlja jedan od najvećih problema u funkcionisanju institucija.
Politički analitičari već duže vrijeme upozoravaju da bez ozbiljnog dijaloga teško može doći do značajnijih pomaka u rješavanju otvorenih pitanja između različitih političkih blokova.
Nova politička faza za Bosnu i Hercegovinu?
Izjave Željke Cvijanović dolaze u trenutku kada se Bosna i Hercegovina suočava sa brojnim političkim izazovima, ali i pritiscima vezanim za evropski put i unutrašnje reforme.
Pitanje visokog predstavnika ostaje jedna od tema koja izaziva najveće podjele među političkim akterima.
Dok jedni smatraju da međunarodno prisustvo i dalje ima važnu ulogu u očuvanju stabilnosti, drugi vjeruju da je došlo vrijeme da domaće institucije preuzmu punu odgovornost za političke procese.
Upravo zbog toga naredni mjeseci mogli bi biti izuzetno važni za određivanje pravca kojim će Bosna i Hercegovina krenuti.
Hoće li prevladati koncept većeg oslanjanja na domaće političke dogovore ili će međunarodni faktor zadržati ključnu ulogu u donošenju odluka, ostaje da se vidi.
Jedno je sigurno – rasprava o budućnosti Bosne i Hercegovine ulazi u novu fazu, a pitanje visokog predstavnika ponovo se nalazi u samom centru političkih dešavanja.